×
Dronovi koji lete bez dozvole postali su znatno učestaliji u gradskim područjima, povećavši se oko 60% od 2022. godine, prema brojkama FAA-a. Samo u prošlom kvartalu zabilježeno je više od 400 prijava u urbanih područjima SAD-a. Gradovi se suočavaju s ovim problemima jer mnogo ljudi živi gusto i nema mnogo kontrole ko leti čime i gdje. Amateri neprestano sudaraju se s helikopterima za spašavanje, ometaju rad vatrogasne službe i špijuniraju susjede kroz ograde na dvorištima. Zapamtite kada je jedan lud operator drona zatvorio aerodrom Gatwick 2018. godine? Samo jedan mali uređaj izazvao je masovnu pometnju, otkazavši skoro hiljadu letova preko noći. A situacija se pogoršava. Najnovije izvješće o zaštiti aerodroma za 2024. godinu otkriva nešto uznemirujuće: negdje na svijetu, sigurnosni sistemi primijete neovlašteni dron koji se približava važnim objektima otprilike svakih jedanaest minuta.
Tri zone visokog rizika dominiraju zabrinutostima u vezi s bezbednošću drona:
Ove lokacije se suočavaju sa starijim sistemima nadzora koji su dizajnirani za terenske prijetnje, ostavljajući zračni prostor izloženim. AP News otkrio je da su droni uspješno prešli preko 12 nuklearnih elektrana i 9 zatvora od 2022. godine, što je dovelo do izmjena protokola za bezbednost zračnog prostora za osjetljive lokacije.
Utakmica prvenstva 2023. godine doživjela je veliko kašnjenje od skoro sat vremena nakon što je dron letio iznad terena i razbacao prosvjedne letke. Istrage su otkrile da je osoba koja je upravljala bespilotnom letjelicom pronašla rupu u sigurnosnim mjeraima – konkretne 300 metara gdje se protivdronsku odbranu stadiona nije moglo doseći. Ankete koje je sproveo Nacionalni vijeće za sigurnost događanja utvrdile su da slične ranjivosti postoje u skoro devet od deset velikih sportskih dvorana. Nakon ovog incidenta, vlasti su počele zahtijevati jače opreme za ometanje signala na velikim skupovima, posebno na onima gdje broj posjetilaca prelazi pedeset hiljada ljudi. Potražnja za ovim zaštitnim mjerama naglo je porasla, a proizvođači su prijavili približno duplo veće prihode od prodaje tehnologije zaštite od dronova u roku od godinu dana nakon incidenta.
Protivdronski pištolji uglavnom rade putem RF ometanja koja ometa vezu između letjelica i njihovih kontrolera. To obično prisili dronove da pređu u režim nužnog slijetanja ili da se automatski vrate kući. Postoji i nešto što se zove GPS spoofing koji funkcioniše zajedno sa ovom tehnikom. On šalje lažne informacije o lokaciji, tako da dron potpuno izgubi orijentaciju gdje se stvarno nalazi. U kombinaciji, ove metode brzo rješavaju otprilike 87 posto ilegalnih problema sa dronovima u gradovima, isključujući signale kontrole za samo nekoliko sekundi, prema nedavnim tržišnim izvještajima o protivdronskim tehnologijama.
Tri osnovna elementa definišu moderne sisteme:
| Sastojci | Funkcija |
|---|---|
| RF senzori višestruke frekvencijske trake | Detektuju signale na 2,4 GHz, 5,8 GHz i GNSS |
| Sredstva za upravljanje električnim sistemima | Fokusiraju ometanje unutar konusa od 30°–45° |
| Biblioteke prijetnji | Prepoznaju 1.200+ komercijalnih modela dronova |
Ova arhitektura omogućava brzi odgovor uz minimalan uticaj na nedefinirane uređaje.
Terenski podaci pokazuju da pištolji protiv dronova poništavaju 94% prijetnji unutar 150 metara. Ugovor o obrani iz 2024. godine predvideo je 75 miliona dolara za 600 uređaja za preuzimanje kontrole, dok su sistemi pokazali:
Iako RF ometanje učinkovito zaustavlja dronove, operatori moraju poštovati propise o spektru Federalne komisije za komunikacije (FCC). Antene s uskim snopom smanjuju sporedne prekide za 73% u poređenju sa sistemima koji ometaju u svim pravcima. Agencije sve više koriste pištolje protiv dronova sa geofencing tehnikom koji automatski isključuju uređaje u blizini aerodroma ili zabranjenih zračnih prostora, kako bi se spriječila interferencija s kritičnom infrastrukturom.
Kada javne bezbjednosne agencije kupuju opremu za borbu protiv dronova, obično se fokusiraju na tri glavna faktora. Prvo dolazi efektivni domet, koji je obično oko 1.000 do 2.000 metara za većinu komercijalno dostupnih uređaja danas. Zatim postoji ugaona preciznost, koja mora biti prilično visoka, oko plus-minus jedan stepen, kako bi stvarno pogodila ono što treba da cilja. I na kraju, važi i težina – idealno ispod 15 funti kako bi službenici mogli brzo da je prenesu tamo gdje je potrebno rasporediti. Premeđu u izvještaju o odbrani od dronova iz 2024. godine, sistemi koji imaju 180 vati snage uz baterije od 24 volta čine optimalnu kombinaciju između dovoljno energije za zaustavljanje dronova i mobilnosti potrebne za premeštanje. Ovaj tip opreme posebno se pokazao kao koristan u situacijama gdje se stanje brzo mijenja, poput sportskih stadiona tokom događanja ili haotičnih zona hitnih slučajeva gdje svaki sekund ide u prilog.
| Karakteristika | Modeli za početnike | Profesionalni sistemi |
|---|---|---|
| Maksimalni efektivni domet | 800–1.200 m | 1.600–2.200 m |
| Frekvencijske trake | 2–3 | 5–7 |
| Težina | 12–18 lbs | 8–10 lbs |
| Integracija | Standalone | API/mreža-spreman |
Profesionalni sistemi smanjuju lažne pozitivne rezultate za 73% u poređenju sa sistemima niskog nivoa (HSSI testovi 2023. godina), što opravdava veće troškove za objekte sa visokim rizikom.
Kada se savremeni sistemi protiv dronova povežu sa mrežama za nadzor kroz sigurne API veze, oni skoro uvijek dobro funkcionišu, zapravo efikasnost je oko 92% prema nekim testovima. Ova konfiguracija znatno ubrzava rad timova za bezbjednost jer se prijetnje automatski prosljeđuju osobama koje mogu da reaguju. Testovi na aerodromima su pokazali nešto iznenađujuće, vrijeme reakcije se smanjilo sa oko 90 sekundi na svega 15 sekundi ili manje, prema objavi u časopisu Aviation Protection Journal prošle godine. Međutim, prije uvođenja bilo kojeg takvog sistema, važno je provjeriti koje pravilo važi na lokaciji. Mnoge zemlje imaju stroga pravila o ovim tehnologijama, više od 58 zemalja trenutno ograničava pristup građanskim uređajima za ometanje radio frekvencija, osim ako nisu posebno odobreni od strane nadležnih organa.
